Dokaz da novi odjevni predmet čuči gdje ga ne biste ni potražili - u vašem ormaru – intervju sa Snježanom Horvatić Popović

Intervju Date: Hits: 406

Dokaz da novi odjevni predmet čuči gdje ga ne biste ni potražili - u vašem ormaru

Torba od kišobrana ili bookmark od svećeničke haljine stare čak 120 godina – to je ono što naša sugovornica Snježana Horvatić Popović izrađuje, a što je toliko jedinstveno da je neusporedivo s bilo čim što smo čuli do sada. Prenamjena tekstila i zanimljivih materijala našoj sugovornici su nit vodilja, ali i veliki užitak koji već godinama njeguje i živi. Otkrila nam je svoje viđenje konzumerizma u Hrvatskoj i svijetu te što je važno imati na umu prilikom prenamjene tekstila.
Image

Kako ste došli na ideju da upotrijebite staru odjeću i kišobrane da stvorite nešto novo?

Kao tekstilni dizajner svjedočim sve većoj opsjednutosti društva kupovinom i stalnom potrebom za više te trendovima u neprestanoj promjeni. Gomilanje stvari, a onda njihovo bacanje svakako nije način kojem želimo naučiti našu djecu. Param Param je zapravo inicijativa i reakcija na današnju "brzu" modu i tekstilnu industriju kao i na konzumerizam, nekvalitetne materijale, nestandardne veličine i neunikatan dizajn. Na našem tržištu ne postoji usluga prenamjene tekstila i odjeće, dok je tekstil jako zahvalan za prenamjenu i ponovno korištenje pa sam odlučila ponuditi tako nešto hrvatskom tržištu.  

Kako je reagirala vaša okolina - obitelj, prijatelji i poznanici?

Ponovno korištenje tj. prenamjena odjeće, kao i spora moda sve je više dostupna i prihvaćena, te dobra za ljude da počnu donositi održive i etičke odluke. Reakcija okoline i poznanika je bila većinom pozitivna i oduševljena idejom da pokrenem baš ovakvu vrstu biznisa, apsolutno održivog, no bilo je i skepticizma. Reakcija domaćeg tržišta na termin upcycle ili prenamjenu odjeće je isto pozitivna, no potrebno je vremena da shvatimo da se naše navike kao jednog potrošačkog društva moraju promijeniti. 

Image
Image

Koja su neka osnovna pravila kojih se moramo pridržavati kada razmišljamo npr. o izradi torbi od kišobrana?

Osim nastojanja da smanjimo svoj CO2 otisak, upcycle ili prenamjena odjeće nam uistinu omogućuje da iskusimo i cijenimo rad koji ide u kreiranje, te da se i sami uključimo u proces kreiranja. To je također područje u kojem ljudi mogu, uz pružanje alata i znanja, stvoriti nove predmete koji odgovaraju njihovim vrijednostima. U procesu stvaranja/pretvorbe ne koriste se novi resursi, već prenamjenjuju postojeći, što dodatno otežava sam proces, ali je zadovoljstvo na kraju veće. 

Pravila su uvijek ista tkaninu treba pažljivo rasparati kako bi ostala cjelovita, a zatim od dobivenog izvući najbolje dijelove za kreiranje nečeg novog. Torba napravljena od potrganog kišobrana, iziskuje pripremu poput pranja i peglanja (na vrlo niskoj temperaturi) kako bi zablistala u punom sjaju. Idealna je za svakodnevne odlaske do trgovine ili na plac jer je lagana, čvrsta i jednostavna za održavanje te nam uvijek može biti pri ruci, tj. u torbi. Ovakav način "apsajklinga"/upcycle je primjenjiv na svu odjeću i pruža se mogućnost da neke uspomene iz ormara iznesemo van i udahnemo im novi životni ciklus. 

Gdje pronalazite inspiraciju?

Sada više cijenim svaki “stari” odjevni predmet i u njemu pronalazim inspiraciju za kreiranje nečeg novog. Radi se o priči koja stoji iza odjeće. Kad kažem priči, u ParamParam možete dobiti upravo to, vašu osobnu uspomenu/priču prenesenu na “novi” odjevni ili ne odjevni predmet i dodatno personaliziranu vama osobnim detaljima, ukrašavanjem poput veza ili tiska. Inspiraciju dolazi i iz kakvoće materijala koja onda definira daljnju preobrazbu.  

 No međutim realno u današnje vrijeme kada svi imamo viška odjeće inspiracija su mi odjevni predmeti napravljeni od materijala koji se lako dalje manipuliraju poput trapera, lana, stare kravate i ručno bojane tkanine poput svile.  

Pravila su uvijek ista tkaninu treba pažljivo rasparati kako bi ostala cjelovita, a zatim od dobivenog izvući najbolje dijelove za kreiranje nečeg novog. Torba napravljena od potrganog kišobrana, iziskuje pripremu poput pranja i peglanja (na vrlo niskoj temperaturi) kako bi zablistala u punom sjaju. Idealna je za svakodnevne odlaske do trgovine ili na plac jer je lagana, čvrsta i jednostavna za održavanje te nam uvijek može biti pri ruci, tj. u torbi. Ovakav način apsajklinga/upcycle je primjenjiv na svu odjeću i pruža se mogućnost da neke uspomene iz ormara iznesemo van i udahnemo im novi životni ciklus. 

Image
Image

Koje je vaše mišljenje o tome što pojedinac može učiniti za očuvanje prirode i općenito za unaprjeđenje održivosti?

Smatram da svatko od nas može i treba učiniti toliko koliko može, ali svatko može napraviti promjene kako bi stvarali manje otpada. Vrlo je bitno da osvijestimo činjenicu o tome gdje kupujemo i koga podržavamo svojom kupovinom. Znamo li nešto o onima kod kojih redovito kupujemo? Zašto ih podržavamo? Da li je to najbolji izbor? Postoji li mjesto gdje bi mogli kupiti da je iz prve ruke, svježije, domaće, lokalno, održivije, bez jednokratne ambalaže, napravljeno od prirodnih materijala, ručni rad, reciklirano ili ponovno korišteno? Sve su ovo stvari koji će doprinijeti održivosti u zajednici. Mislim da je to nešto što većina ljudi danas još uvijek ne razumije.  

 No međutim realno u današnje vrijeme kada svi imamo viška odjeće inspiracija su mi odjevni predmeti napravljeni od materijala koji se lako dalje manipuliraju poput trapera, lana, stare kravate i ručno bojane tkanine poput svile.  

Pravila su uvijek ista tkaninu treba pažljivo rasparati kako bi ostala cjelovita, a zatim od dobivenog izvući najbolje dijelove za kreiranje nečeg novog. Torba napravljena od potrganog kišobrana, iziskuje pripremu poput pranja i peglanja (na vrlo niskoj temperaturi) kako bi zablistala u punom sjaju. Idealna je za svakodnevne odlaske do trgovine ili na plac jer je lagana, čvrsta i jednostavna za održavanje te nam uvijek može biti pri ruci, tj. u torbi. Ovakav način apsajklinga/upcycle je primjenjiv na svu odjeću i pruža se mogućnost da neke uspomene iz ormara iznesemo van i udahnemo im novi životni ciklus. 

Smatrate li da Hrvatska drži korak s trendovima o održivosti u inozemstvu?

Hrvatska je dosta iza drugih europskih zemalja po pitanju održivosti i gospodarenja otpadom i jako malen broj ljudi uopće razmišlja na takav način da mi pojedinci moramo i možemo napraviti promjenu. No međutim postoje i manje zajednice koje su vrlo ukorak i žive na samoodrživ način i zero- waste principom koliko je to moguće. Npr. upcycle termin i sama prenamjena tekstila je vrlo popularna u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji već godinama. 

Image
Image

Imate li neke nove projekte u planu?

Projekata je dosta u planu, ali kako je bitno u ovo uključiti i zajednicu pokrenula sam i kreativne radionice prenamjene tekstila, kao i školu šivanja kako bi se ove vještine njegovale, a ne pale u zaborav. Zatim pokretanje inicijative razmjene odjeće po kvartovima je svakako nešto što je nužno potrebno kao prvi korak u cirkulaciji tekstila i odjeće bez potrebe za bacanjem, proizvodnjom i kupovinom. No međutim tek smo na početku, a teme koje ujedinjuju ovakvu modnu zajednicu nadilaze samu modu. To je stil života, revolucija, radi se o istinskom pokušaju da budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Ljudi se sve više okreću održivosti, jeste li uočili promjene u mentalitetu Hrvata po tom pitanju?

Promjene su svakako na pragu samo je pitanje koliko ćemo ih stvarno biti spremni prihvatiti i izaći iz svoje zone komfora te razmišljati u smjeru održivosti. S obzirom na to da se radi o gorućem problemu o kojem se sve više govori jer nije više dovoljno reciklirati (a danas je i neisplativo) već smo u fazi kada treba sve više težiti kružnoj ekonomiji i ne posezati za novom robom već kreativno iskoristiti postojeću.  

Gdje pronalazite materijale koje prenamjenjujete?

Mogu se našaliti da oni zapravo pronalaze mene, neželjene odjeće ima stvarno u prevelikim količinama i kada recimo objavim na društvenim mrežama da tražim kravate, u roku tjedan dana sam zatrpana prekrasnim, starim, šarenim svilenim kravatama. Želja bi mi bila da i ljudi koji doniraju odjeću požele da se i za njih napravi neka lijepa uspomena.  

Image
Image

Što biste savjetovali ljudima koji žele živjeti održivi način života u svojoj svakodnevici?

Svi oni koji to žele uspjet će, ali to je proces i malo po malo otvaraju se novi načini i stečemo nove navike koje nas dugoročno vode ka održivom načinu života. Potrebno je vremena da shvatimo da se naše navike moraju promijeniti i da imamo izbor birati koga ćemo podržati pri svojoj kupovini, kao i da se educiramo o onima koje trenutno podržavamo. Na opće dobro svih, a posebno naše djece i njihove djece kao i planete Zemlje.

Image

Ako čitatelji trebaju savjet oko odabira materijala ili žele saznati kako mogu doći do vaših uradaka, kako mogu saznati više i gdje vas mogu kontaktirati?

Otvorena sam za sva pitanja i vrlo rado ću pomoći. Svi zainteresirani za izradu unikatnih odjevnih i ne odjevnih predmeta od ponovno korištene odjeće odnosno procesom apsajklinga/upcycle mogu mi se obratiti putem web stranice https://www.paramparam.eu/ preko koje sam dostupna kao i na društvenim mrežama F: paramparam upcycle i IG: param_param_upcycle.  

Inače sudjelujem i na skoro svim sajmovima rukotvorina po Zagrebu od Artizanata, FulKul, MadeBy, Projekt Ilica…